Uvodno predavanje

User avatar
sinadin
Site Admin
Posts: 59
Joined: 30 Sep 2021, 06:34

Re: Uvodno predavanje

Post by sinadin »

stefannenadovic wrote: 16 Oct 2021, 14:17 5. Meni se memorijski prekid davno dešavao i to onog momenta kada u toku sviranja iščekujem npr drugu temu u sonati ili neki deo koji smatram da je po mom mišljenju prelep i počinjem da razmišljam o tom delu koji sledi i da li ću u njega ući pravom bojom, tempom, tj.da li ću pogoditi karakter. Tada se prosto dešavalo da zastanem, a problem sam rešavao tako sto je dobro naučeno napamet i uvek i nastavim (naravno uz preskakanje nekoliko taktova). Takodje je praćeno momentalnom unutrašnjom panikom.
Poznato osećanje, Stefane! :D Interesantno bi mi bilo da probaš da mi odgovoriš na sledeće pitanje: da li misliš da je u trenutku panike (kada se memorijski prekid dogodi) poželjno orijentisati se momentalno u tonalitetu, rekonstruisati u kom se delu motiva/fraze/dela kompozicije nalaziš - ili je bolje "baciti se" na muzički tok, ne razmišljajući previše o analiziranju trenutne situacije?
Sinadin.-
User avatar
sinadin
Site Admin
Posts: 59
Joined: 30 Sep 2021, 06:34

Re: Uvodno predavanje

Post by sinadin »

stefannenadovic wrote: 16 Oct 2021, 14:17 Npr, Šopenov nokturno op 15, no 1, tema koja je mirna, jednostavna, a opet ima da kazem neku jačinu. Promeni raspolozenje tako sto prija da se sluša i smiri
Hajde da probamo da analiziramo zbog čega ovaj Nokturno deluje "prijatno za slušanje" i zbog čega deluje "smirujuće" kako je to Stefan naveo. Pitanje je za sve. Probajte da nađete u fakturi teme ovog Nokturna razloge zbog čega ova kompozicija na ovaj način deluje na slušaoca. Slobodno improvizujte!
Uvod u Nokturno
Uvod u Nokturno
score_0.png@850x1100.png (137.94 KiB) Viewed 719 times
Sinadin.-
User avatar
sinadin
Site Admin
Posts: 59
Joined: 30 Sep 2021, 06:34

Re: Uvodno predavanje

Post by sinadin »

Sara Bogdanović wrote: 16 Oct 2021, 15:46 Durski tonaliteti (akordi ) imaju svoju frekvenciju i izazivaju odredjene zvučne mehaničke talase koji se ljudskim slušnim aparatom prenose do temperovanog režnja kore velikog mozga.Tu izazivaju nadražaj odredjenih nervnih ćelija koje u ljudskom mozgu izazivaju veselo raspoloženje.Za razliku od toga, molski tonaliteti i akordi izazivaju u ljudskom mozgu nadražaj nervnih ćelija promenom naelektrisanja u njima što se doživljava kao osećaj tuge i žalosti.Ova fiziologija uticaja durskih i molskih tonaliteta na čoveka ista je od praistorije do danas.
Bravo! Tako je, upravo se radi o neurološkom fenomenu. Tačna neurološka reakcija na frekvenciju ovih tonaliteta/harmonskih modela još uvek nije naučno dokazana. Dakle, neurolozi se slažu da izvesno postoji izmerljiva reakcija koju neuro nauke još uvek nisu uspele da eksperimentalno izmere.

Sara Bogdanović wrote: 16 Oct 2021, 15:46 Šetajući gradom kroz park prema trgu jedan ulični muzičar svirao je na gitari jedan poznati hit od prvih svetskih rok grupa "Bitlsa".Pesma se zvala: "Yesterday".Tokom celog dana ta melodija mi se ponavljala u svesti.
U svetu marketinga postoje ozbiljna istraživanja koja služe upravo ovome - da muzikom "zaraze" konzumenta tako da on svesno ili podsvesno razmišlja o proizvodu koji se pomenutom muzikom reklamira. Dakle, postoje melodijski / harmonski obrasci koji su prijemčljivi za ljudsko uvo i kao takvi služe marketinškim kampanjama. Ovakva muzika se naziva kognitivno opsesivni muzički agens.
Sara Bogdanović wrote: 16 Oct 2021, 15:46 1. Šta mislite, šta je važnije?
- da izvodjač shvati misli i poruke kompozitora, njegova nadahnuća i raspoloženja koje je hteo da izrazi delom, a da nema u sebi veštine ili znanja muzičke tehnike izvodjenja?
- ili da poseduje vrhunske tehnike izvodjenja, a da ne može da doživi misli, raspoloženja, nadahnuća i poruke kompozitora?
Virtuozitet je samo površinski sloj i sredstvo realizacije onoga što je suština i bit umetnosti sviranja na klaviru - a to je što vernije prenošenje značenja kompozitorove ideje. Dakle, naročito u današnje vreme kada je virtuozitet, odnosno savršena realizacija tek neophodan preduslov - važi apsolutno pravilo da se pijanista / muzičar mora upoznati sa značenjskim sadržajem dela koje izvodi odnosno interpretira. Dakle, ovo vidim kao nužnost a ne kao izbor. Bez razumevanja poruke nekog dela nema umetnosti već stvar prelazi u oblast sporta ili ekvilibrističke veštine. Hvala na iscrpnim komentarima, Saro! Odlično.
Sinadin.-
User avatar
sinadin
Site Admin
Posts: 59
Joined: 30 Sep 2021, 06:34

Re: Uvodno predavanje

Post by sinadin »

Milica99 wrote: 16 Oct 2021, 18:23 ...Takođe, redovno koristim tehnike "mentalnog vežbanja" (vežbanje samo iz nota, bez instrumenta; kao i vežbanje i prolaženje kompozicije u glavi, bez nota i bez instrumenta). Ove tehnike su mi u najvećoj meri pomogle da se izborim sa memorijskim prekidima.
Hvala na diskusiji, Milice. Možeš li nam reči, šta se događa kada vežbamo "mentalno" - odnosno bez instrumenta, sa ili bez nota ispred sebe? Zbog čega je ovakav metod važan u procesu savladavanje nekog dela?
Sinadin.-
User avatar
sinadin
Site Admin
Posts: 59
Joined: 30 Sep 2021, 06:34

Re: Uvodno predavanje

Post by sinadin »

nikolast. wrote: 16 Oct 2021, 18:25 Uvodni taktovi Betovenovog V klavirskog koncerta imaju svečani, veličanstveni i uzvišeni karakter, a tome doprinose snažni orkestarski akordi na jednoj strani, a improvizacioni materijal soliste na drugoj.
Hvala na diskusiji, dragi Nikola. Mogu li da zamolim sve drage kolege da uđemo dublje u problematiku ova tri harmonska narativa na početku prvog stava Betovenovog 5. Klavirskog koncerta? Navedite muzičke elemente koji asociraju svečanost, veličanstven i uzvišen karakter.
Sinadin.-
Ružica Stamenković
70
Posts: 5
Joined: 17 Oct 2021, 07:16

Re: Uvodno predavanje

Post by Ružica Stamenković »

Добар дан свима!
6. Navedite neki primer u kojem vam je muzika smetala (sound polution / preglasna ili neodgovarajuća muzika / muzika koju ne volite ili sl.)
Најчешћи разлог због ког се деси да угасим неку музику, или променим станицу на радију, јесте што у тренутку кад чујем неко дело које ми се не допада уши ме заболе. Занимљиво ми је било да одговорим на ту тему, јер сам се увек питала да ли ме заиста боле уши или просто психички доживим музику која ми смета на такав начин. Било би ми драго ако би колеге, а и Ви, професоре, написали да ли су/сте имали таква искуства...
Такође, још једна непријатност коју осетим када чујем нешто што ми не прија, јесте да се унервозим и мисли ми се фокусирају само на тај звук који слушам и на ту негативну емоцију коју осећам.
Међутим, често размишљам о томе да ли ми као музичари ипак треба да имамо велики распон сртпљења (да не кажем трпљења) према сваком жанру музике. Ако гледамо са становишта да је свако музичко дело настало као одраз ауторовог расположења и менталног стања, да ли можда онда, као што би требало да будемо отворени према разним типовима личности, треба да будемо способни да чујемо неко дело које нам се не допада без непријатних нуспојава? Нагласила бих да то не значи да треба и да нам се свиди свако дело, наравно...
Што се тиче конкретног примера, највише ми смета када гласови у музичком делу сви подједнако гласно звуче, без неког реда важности одређених деоница. Нпр. када неко свира фугу и сви гласови су одсвирани истом јачином и бојом.
Надам се да сам јасно објаснила своја размишљања и волела бих да чујем ваша, ако је то у реду :)
Одговорила бих и на питање зашто Ноктурно оп 15 број 1 делује смирујуће и пријатно за слушање. Моје мишљење је да такав утисак највише даје деоница леве руке, због непрекидног понављања истог мотива. Може да подсети на то како у источним религијама верници долазе до блажености путем понављања простог и кратког скупа речи и звукова безброј пута. Можда сам отишла далеко, али заиста све више примећујем да композитори да би добили трансценденталну звучну атмосферу, користе понављање простог мотива. Највидљивији пример за то би свакако била дела Филипа Гласа. Мислим да дубоко у подсвести имамо неки ,,код’’ за опуштање који се активира када слушамо понављајући звук.
Пуно поздрава!
Ivana Perović
100
Posts: 11
Joined: 12 Oct 2021, 07:29

Re: Uvodno predavanje

Post by Ivana Perović »

Dobar dan :) Hvala na postavljenom predavanju i linkovima. Posebno mi je zanimljivo i poučno da čitam komentare na temu memorijskih "prekida" od kolega. Evo par mojih odgovora na pitanja.

1. Smatram da opažanje i doživljaj određenog akorda nije nužno veseo/tužan i da umnogome zavisi od individualnih ‘preferencija’ i konteksta u kom se akord čuje. Ukoliko posmatramo akord zasebno velika verovatnoća je da durski percipiramo kao radostan, a molski kao setan (iz mnogo razloga - ukoliko je tokom odrastanja to bilo naučeno, prisutno i/ili pobuđuje određene neuro-fiziološke procese kod ljudi), međutim, ukoliko ga posmatramo u kontekstu fraze određenog muzičkog dela sa svojim stilskim karakteristikama, materijalom koji je prethodio akordu, i najvažnije kao element konkretnog harmonskog (i melodijskog) toka, mislim da ćemo ga percipirati na najrazličitije načine i pobudiće neke drugačije emocije. Pored toga, treba imati u vidu i ostaviti prostora za to da svako može čuti na individualan način, kao što je slučaj, između ostalog, i sa tritonusom.

2. Varijacije za klavir Vasilija Mokranjca, koje sam svirala u prošlom semestru, iako same po sebi imaju za cilj da variranjem teme promene mnoštvo karaktera, fakture i tonaliteta (u ovom slučaju), prelazak iz III u IV varijaciju je naročito i bez izuzetka u meni dovodio do značajne promene raspoloženja i tokom sviranja i tokom slušanja. Muzički tok koji se iz burnog, tmurnog i mračnog karaktera, guste fakture i u ekspresionističkom stilu (u e-molu) preliva u sasvim fakturno jednostavnu varijaciju, u skoro duplo sporijem tempu sa rubato agogičkom oznakom povrh toga (C-dur) automatski dovodi do promene emocija. Iako i dalje postoji delimična polifonija u dva glasa, tenzija se svela na minimum. Pored toga, promenom tonaliteta iz e: u C: menja raspoloženje u potpuni smiraj, ali zadržavanjem alteracija i specifičnim oblikovanjem fraze budi i jak osećaj melanholije.

Imala bih i par pitanja za Vas - Koja je razlika između muzičkih halucinacija i ekstremno razvijenog unutrašnjeg sluha i imaginacije kod muzičara poput npr. Betovena? Da li postoji neka razlika u našoj percepciji nasumičnih zvukova iz svakodnevnog života i tih istih zvukova grupisanih i upotrebljenih u svrhu određenog muzičkog dela (20/21. vek)? Da li postoji neki način da se Vaše sugestije (iz ovog predavanja) implementiraju u program rada na našem fakultetu?

Pozdrav,
Ivana
Ivana Perović
100
Posts: 11
Joined: 12 Oct 2021, 07:29

Re: Uvodno predavanje

Post by Ivana Perović »

sinadin wrote: 17 Oct 2021, 05:59
stefannenadovic wrote: 16 Oct 2021, 14:17 Npr, Šopenov nokturno op 15, no 1, tema koja je mirna, jednostavna, a opet ima da kazem neku jačinu. Promeni raspolozenje tako sto prija da se sluša i smiri
Hajde da probamo da analiziramo zbog čega ovaj Nokturno deluje "prijatno za slušanje" i zbog čega deluje "smirujuće" kako je to Stefan naveo. Pitanje je za sve. Probajte da nađete u fakturi teme ovog Nokturna razloge zbog čega ova kompozicija na ovaj način deluje na slušaoca. Slobodno improvizujte!
score_0.png@850x1100.png
Potpuno se slažem sa Ružicom. Mislim da je osnova smirenja upravo efekat leve ruke - ponavljanje motiva triola, ali i postupno kretanje gornjeg glasa leve ruke i ležeći ton (pedal) ili sporiji ritmični pokret u donjem glasu.
Ivana Perović
100
Posts: 11
Joined: 12 Oct 2021, 07:29

Re: Uvodno predavanje

Post by Ivana Perović »

ruzicaiva wrote: 17 Oct 2021, 09:17 Добар дан свима!
6. Navedite neki primer u kojem vam je muzika smetala (sound polution / preglasna ili neodgovarajuća muzika / muzika koju ne volite ili sl.)
Најчешћи разлог због ког се деси да угасим неку музику, или променим станицу на радију, јесте што у тренутку кад чујем неко дело које ми се не допада уши ме заболе. Занимљиво ми је било да одговорим на ту тему, јер сам се увек питала да ли ме заиста боле уши или просто психички доживим музику која ми смета на такав начин. Било би ми драго ако би колеге, а и Ви, професоре, написали да ли су/сте имали таква искуства...
Такође, још једна непријатност коју осетим када чујем нешто што ми не прија, јесте да се унервозим и мисли ми се фокусирају само на тај звук који слушам и на ту негативну емоцију коју осећам.
Међутим, често размишљам о томе да ли ми као музичари ипак треба да имамо велики распон сртпљења (да не кажем трпљења) према сваком жанру музике. Ако гледамо са становишта да је свако музичко дело настало као одраз ауторовог расположења и менталног стања, да ли можда онда, као што би требало да будемо отворени према разним типовима личности, треба да будемо способни да чујемо неко дело које нам се не допада без непријатних нуспојава? Нагласила бих да то не значи да треба и да нам се свиди свако дело, наравно...
Што се тиче конкретног примера, највише ми смета када гласови у музичком делу сви подједнако гласно звуче, без неког реда важности одређених деоница. Нпр. када неко свира фугу и сви гласови су одсвирани истом јачином и бојом.
Надам се да сам јасно објаснила своја размишљања и волела бих да чујем ваша, ако је то у реду :)
Одговорила бих и на питање зашто Ноктурно оп 15 број 1 делује смирујуће и пријатно за слушање. Моје мишљење је да такав утисак највише даје деоница леве руке, због непрекидног понављања истог мотива. Може да подсети на то како у источним религијама верници долазе до блажености путем понављања простог и кратког скупа речи и звукова безброј пута. Можда сам отишла далеко, али заиста све више примећујем да композитори да би добили трансценденталну звучну атмосферу, користе понављање простог мотива. Највидљивији пример за то би свакако била дела Филипа Гласа. Мислим да дубоко у подсвести имамо неки ,,код’’ за опуштање који се активира када слушамо понављајући звук.
Пуно поздрава!
Nisam sigurna da možemo 'na silu' da se naviknemo na određenu muziku koja nam ne prija (iako smo muzičari). Pored konkretne muzike na koju reagujem na sličan način kao ti, određeni najobičniji zvukovi iz okoline mi takođe izazivaju bol (a koji drugim ljudima npr. uopšte ne smetaju). Mislim da je to pitanje frekvencije, boje i jačine i da je stvar strogo individualna.
Anja Veselinovic
70
Posts: 5
Joined: 16 Oct 2021, 13:24

Re: Uvodno predavanje

Post by Anja Veselinovic »

Zdravo svima, dobar dan profesore! :) Moram reći da su sve Vaše ideje iz uvodnog predavanja vezane za sistem rada na programima na muzičkoj akademiji veoma zanimljive, Ivana je već postavila pitanje, a interesuje i mene da li postoji mogućnost da te ideje ikada zažive na našoj akademiji? Prelaženje veće količine programa i sviranje na ispitima iz nota čak i onda kada delo nije u potupnosti "spremno" bilo bi od velike koristi studentima... Izvođenje programa "od roka do roka" napamet je najblaže rečeno monotono i stvara tu iluziju i nepotreban pritisak (i stres), da spremamo programe isključivo za ispite, ocene i tako dalje, što je daleko od onoga zbog čega smo izabrali da se bavimo muzikom...
5. U mlađim danima su memorijski prekidi bili učestaliji, kako sam počela više da ovladavam drugim muzičkim disciplinama, tako su se i oni smanjili, mada nisu iščezli, ali se makar nisu javljali na javnim nastupima. Stefan je pomenuo probleme pred drugu temu u sonatnom obliku, slična stvar se i meni dešavala u trećem stavu 2. koncerta Rahmanjinova. Naime, u drugoj temi koja se prvi put javlja u B-duru, a drugi put u Des-duru, jednom sam slučajno pomešala harmonije u reprizi te druge teme (prilikom sviranja na času) i od tada sam svaki sledeći put grešila na istom mestu, mada mi je u teoriji sve bilo jasno "šta-gde-kako", pošto je u pitanju obična transpozicija. Problem je prerastao u psihološki i svaki put me je hvatala panika pred tu drugu temu. Rešila sam ga tako što sam pokušala da ne razmišljam o tome, stavila slušalice na uši i svaki put svirala uz pratnju orkestra taj deo, jer kada god sam svirala uz pratnju, orkestar me je vukao napred i lepota muzike mi nije dopuštala da razmišljam o tekstu već sam prosto uživala.
6. Najsvežiji utisak na tu temu mi je da sada retko na koje primorje može da se ode i da se noću uživa u pogledu na odsjaj mesečine u vodi, u tišini i zvuku šuštanja i zapljuskivanja talasa, a da iz daljine ne dopire preglasna tehno, turbo-folk ili slična muzika, koja ali nikako nije u skladu sa tavkim ambijentom, a i uopšteno sa bilo čime drugim... :?
Locked